Dijete kao biciklista
Vožnja bicikla jedan je od najzdravijih načina kretanja, a čuva i životnu sredinu. Osim toga, ona je nezamjenjiv vid rekreacije za Vaše dijete, koji mu nikako ne treba uskraćivati – čak ni ako sami niste pretjerani ljubitelj ili ne znate da vozite bicikl. Odgovorno i savjesno učešće u saobraćaju, ispravnost bicikla, upotreba zaštitne opreme, kao i kretanje po bezbjednim površinama (biciklističke staze), osnovni su preduslovi bezbjedne vožnje bicikla.
Vožnja bicikla jedan je od najzdravijih načina kretanja, a čuva i životnu sredinu. Osim toga, ona je nezamjenjiv vid rekreacije za Vaše dijete, koji mu nikako ne treba uskraćivati – čak ni ako sami niste pretjerani ljubitelj ili ne znate da vozite bicikl. Odgovorno i savjesno učešće u saobraćaju, ispravnost bicikla, upotreba zaštitne opreme, kao i kretanje po bezbjednim površinama (biciklističke staze), osnovni su preduslovi bezbjedne vožnje bicikla.
Kako spriječiti povrede u saobraćaju – djeca kao pješaci
Djeca u ulozi pješaka posebno su ranjiva kategorija učesnika u saobraćaju – što zbog nezadovoljavajuće saobraćajne infrastrukture, što zbog loše signalizacije ili nemara drugih učesnika u saobraćaju. Stoga djeca pješaci moraju imati punu pažnju svojih roditelja i slijediti njihove smjernice o ponašanju u saobraćaju.
Djeca u ulozi pješaka posebno su ranjiva kategorija učesnika u saobraćaju – što zbog nezadovoljavajuće saobraćajne infrastrukture, što zbog loše signalizacije ili nemara drugih učesnika u saobraćaju. Stoga djeca pješaci moraju imati punu pažnju svojih roditelja i slijediti njihove smjernice o ponašanju u saobraćaju.
Kako da postupite ukoliko dođe do smrzavanja?
Za razliku od promrzlina, koje nastaju pod dejstvom niske temperature na pojedine djelove tijela, smrzavanje/pothlađivanje pogađa cijelo tijelo i njegovi glavni simptomi ukazuju na potrebu tijela da se zagrije. Veoma je važno da prepoznate rane simptome pothlađivanja: intenzivno drhtanje tijela, spori, otežani pokreti, nespretan hod i teškoće u govoru.
Za razliku od promrzlina, koje nastaju pod dejstvom niske temperature na pojedine djelove tijela, smrzavanje/pothlađivanje pogađa cijelo tijelo i njegovi glavni simptomi ukazuju na potrebu tijela da se zagrije. Veoma je važno da prepoznate rane simptome pothlađivanja: intenzivno drhtanje tijela, spori, otežani pokreti, nespretan hod i teškoće u govoru.
Smrzavanje
Smrzavanje (pothlađivanje, hipotermija) veoma je ozbiljno stanje, koje nastaje kad temperatura tijela padne ispod 35 °C. Najčešći uzroci hipotermije su: znojenje po hladnom vremenu, vremenske prilike s niskim temperaturama vazduha, vlagom i vjetrom, utapanje u vodi (posebno ako je temperatura vode ispod 10 °C), dehidracija i dr.
Smrzavanje (pothlađivanje, hipotermija) veoma je ozbiljno stanje, koje nastaje kad temperatura tijela padne ispod 35 °C. Najčešći uzroci hipotermije su: znojenje po hladnom vremenu, vremenske prilike s niskim temperaturama vazduha, vlagom i vjetrom, utapanje u vodi (posebno ako je temperatura vode ispod 10 °C), dehidracija i dr.
Dijete je dobilo promrzline – šta da radite?
Promrzline su lokalna oštećenja kože, a nekad i drugih tkiva, koja nastaju pod dejstvom niskih temperatura. Promrzla koža je u početku sjajna i ružičasta, a kasnije poprima bijelu ili voštanu boju i na dodir je tvrda. Nekoliko dana nakon izlaganja niskim temperaturama, koža se može osuti plikovima ili početi da se ljušti.
Promrzline su lokalna oštećenja kože, a nekad i drugih tkiva, koja nastaju pod dejstvom niskih temperatura. Promrzla koža je u početku sjajna i ružičasta, a kasnije poprima bijelu ili voštanu boju i na dodir je tvrda. Nekoliko dana nakon izlaganja niskim temperaturama, koža se može osuti plikovima ili početi da se ljušti.
Kako spriječiti promrzline?
Hladno vrijeme donosi mnoge izazove za roditelje, a jedan od njih vezan je za promrzline i kako ih spriječiti.
Hladno vrijeme donosi mnoge izazove za roditelje, a jedan od njih vezan je za promrzline i kako ih spriječiti.
Šta uraditi ako dođe do toplotnog udara?
Ako mislite da je Vaše dijete doživjelo toplotni udar, odmah pozovite službu hitne medicinske pomoći (besplatnim pozivom na broj 124) ili odvezite dijete u bolnicu!
Ako mislite da je Vaše dijete doživjelo toplotni udar, odmah pozovite službu hitne medicinske pomoći (besplatnim pozivom na broj 124) ili odvezite dijete u bolnicu!
Toplotni udar – kako nastaje i kako ga spriječiti?
Toplotni udar je stanje opasno po život, kad dođe do naglog prekomjernog povećanja tjelesne temperature usljed izlaganja spoljašnjem izvoru toplote i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama.
Toplotni udar je stanje opasno po život, kad dođe do naglog prekomjernog povećanja tjelesne temperature usljed izlaganja spoljašnjem izvoru toplote i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama.
Dijete je dobilo sunčanicu – šta da radite?
Sunčanica nastaje kao reakcija organizma na pretjerano izlaganje sunčevim zracima. Prvi simptomi se mogu javiti brzo, ali češće dolazi do tzv. kasne sunčanice, kad se simptomi javljaju nekoliko sati nakon boravka na suncu – uveče pred spavanje, ili u toku sna.
Sunčanica nastaje kao reakcija organizma na pretjerano izlaganje sunčevim zracima. Prvi simptomi se mogu javiti brzo, ali češće dolazi do tzv. kasne sunčanice, kad se simptomi javljaju nekoliko sati nakon boravka na suncu – uveče pred spavanje, ili u toku sna.
Sunčanica i kako je spriječiti
Sunčanica je burna reakcija cijelog organizma na prekomjerno izlaganje (prije svega glave i vrata) suncu.
Sunčanica je burna reakcija cijelog organizma na prekomjerno izlaganje (prije svega glave i vrata) suncu.