Pomozite im da se oporave, zadovolje svoje osnovne potrebe i da imaju malo mira za sebe, ako je moguće. Uzdržite se od dodatnih pitanja i razgovora, osim ako ih osoba sama ne pokrene. Pokušajte da organizujete aktivno i korisno slobodno vrijeme za djecu. Pomozite im da saznaju gdje mogu dobiti pomoć za interno raseljena lica u vašoj zajednici. Pokušajte da njihove pokušaje prilagođavanja na novi život ne doživljavate kao nezahvalnost. Ne podržavajte stereotipe i ne učestvujte u negativno obojenim pričama o interno raseljenim licima i izbjeglicama. Uključite ih u svoju zajednicu kad se malo opuste i steknu osjećaj sigurnosti.

Savjeti za volontere i predstavnike zemlje domaćina

Savjeta:

Ponekad je teško zaštititi djecu od različitih izvora stresa u okruženju, posebno onih koji su van Vaše kontrole. Međutim, postoje neke jednostavne stvari koje roditelji mogu učiniti kako bi stvorili okruženje podrške za svoju djecu i smanjili uticaj kriznih situacija.

Djeca različito reaguju na kriznu situaciju, što zavisi od mnogo čega, uključujući i njihov uzrast. Čak i djeca koja trenutno djeluju kao da nisu mnogo pogođena krizom nerijetko kasnije prolaze kroz faze neželjenog ponašanja ili ispoljavaju primjetne znake stresa. Evo nekoliko uobičajenih načina na koje djeca reaguju na stres:

Smrt voljene osobe je za svakoga težak i stresan događaj, i za odrasle i za djecu. Za djecu koja se prvi put suočavaju s gubitkom, to može biti traumatično iskustvo i izazvati snažna osjećanja straha i anksioznosti. U tekstu koji slijedi dati su neki savjeti o tome kako podržati svoje dijete i prepoznati kada tuguje.

Rat je razlog masovnog preseljavanja ljudi koji žive u zoni opasnosti na druga mjesta. Ponekad se dešava da dijete mora da bude odvojeno od roditelja i da ostane s rođacima ili nekim drugim bliskim ljudima. Takođe se dešava da je roditelj prinuđen da se sâm stara o djetetu/djeci u uslovima koji su za njega/nju novi, što može produbiti stres i anksioznost. Normalno je da dijete, poslije strašnih događaja i teških iskustava, reaguje na stres i često pokazuje neobično ponašanje – baš kao što je normalno da odrasle osobe na različite načine doživljavaju stresne situacije i nose se s njima. U ovom tekstu naći ćete savjete kako da se nosite s tim situacijama, zaštitite i podržite dijete i sačuvate svoj mir.

Rat je razlog masovnih preseljavanja ljudi koji žive u zoni opasnosti na druga mjesta. Ponekad se dešava da dijete mora da bude odvojeno od roditelja i da ostane s rođacima ili nekim drugim bliskim ljudima. Takođe se dešava da je roditelj prinuđen da se sâm stara o djetetu/djeci u uslovima koji su za njega/nju novi, što može produbiti stres i anksioznost. U daljem tekstu naći ćete savjete koji Vam mogu pomoći da se nosite s novom situacijom, zaštitite i podržite dijete i sačuvate svoj mir

Iako su savjeti u ovom tekstu prevashodno namjenjeni roditeljima koji su izbjegli iz ratnog okruženja, mogu Vam biti od pomoći u svim kriznim situacijama.

Ukoliko vam se desi da naiđete na dijete koje je sâmo, bez pratnje odraslih, pripremili smo ovaj kratak opis koraka koje možete da preduzmete u cilju što bržeg rješavanja problema.