Mliječac ili sor gljivično je oboljenje koje se najčešće pojavljuje u ustima djeteta. Čest je u prvoj godini života i obično nije razlog za zabrinutost.

Mastitis je zapaljenje dojke usljed kojeg dolazi do lokalne osjetljivosti, crvenila i povišene tjelesne temperature. Mlijeko otežano otiče iz oboljele dojke. Pratilac mastitisa može biti groznica, kao i vrtoglavica, malaksalost, glavobolja.

Kratka podjezična resica je stanje prisutno na rođenju djeteta koje smanjuje pokretljivost jezika. Ovaj problem može da oteža sisanje i hranjenje, a kasnije i izgovor pojedinih glasova i održavanje higijene usne duplje.

Najbezbjednije je da tokom dojenja uopšte ne konzumirate alkohol. Štetno dejstvo alkohola na bebu srazmjerno je količini koju je majka popila.

Najveći strah svake majke jeste da li ima dovoljno mlijeka za svoje dijete i da li ono dobro napreduje. Pokazalo se da je to jedan od najčešćih razloga za (nepotrebno) uvođenje dohrane, pa i za potpuni prelazak na vještačku ishranu.

Najčešći razlog nedovoljne proizvodnje mlijeka je loše pražnjenje dojki, do kojeg dolazi usljed nepravilnog položaja za dojenje, nepravilnog sisanja i prihvatanja dojke, prekratkih ili nedovoljno čestih podoja, dojenja prema unaprijed utvrđenom rasporedu, umjesto dojenja na zahtjev, prema bebinim potrebama.

Ukoliko u toku 72 sata nakon porođaja ne dođe do očekivanog povećanja količine mlijeka, riječ je o odloženoj laktaciji. Procjenjuje se da se 5-10% žena (a po nekim procjenama čak 25%) suočava s ovim problemom.

Odbijanje dojke najčešće je samo prolazna faza koja se lako prevazilazi promjenom položaja za dojenje, obezbjeđivanjem mirnijeg okruženja u kome dojite svoju bebu, strpljenjem i nježnošću.

Potrudite se da već u porodilištu naučite pravilnu tehniku masaže dojki i izmlazanja mlijeka, za slučaj da Vam zatreba.

Tokom perioda dojenja, važno je da ishrana bude uravnotežena, a obroci redovni. Nije potrebno da jedete neku posebnu hranu, niti da potpuno izbacite određene namirnice.